Crkva Gospe od Starog grada, Pag

Svetište Gospe od Staroga grada, udaljeno dva kilometra od današnjeg Paga. To je crkva Uznesenja Mari­jina iz 14. st., trobrodna bazilika s romaničkim pročeljem, trokutnim zabatom, s trima polukru­žnim apsidama, rozetom, gotičkim portalom i zvonikom – djelo su Pavla iz Fulmone.

Unutrašnjost svetišta resi barokni drveni oltar iz 16. st. i na njemu stari zavjetni drveni gotički kip Majke Božje. Gospa sjedi na prijesto­lju i desnom rukom podržava svoje Dijete. Pobo­žni je narod veoma štuje i na blagdan Velike Gospe svečano u ophodu prenosi u zbornu crkvu pašku. U njoj gospin lik ostaje do blagdana Male Gospe kad je pobožni štovatelji opet prate do njezina svetišta u Starome gradu. Paška se Gospa posebno štuje u gradu i okolici od 1855. god. kad je Grad po njezinu majčinu zagovoru čudesno oslobođen od kolere koja je tada harala po čitavoj južnoj Hrvatskoj.

Gospin kip Majke Božje iz Staroga grada velike je umjetničke vrijednosti i 60-ih godina ovog stoljeća bio je temeljito restauriran u Za­dru. Nastao je krajem 14. ili početkom 15. st. (po mišljenju akademika Cvita Fiskovića) i ubraja se među najveće drvene skulpture našeg Primorja.

Sa sjeverne strane Gospine bazilike sagra­đen je 1589. god. franjevački samostan koji je krajem 19. st. napušten. Vodila su ga franjevač­ka braća provincije sv. Jeronima i bio je kroz dugo vrijeme žarištem duhovnog života na oto­ku. Dokinuše ga Mlečani 1787., ali u njem ostadoše fratri sve do 1899. god. kad se zadarska provincija ujedinila s dubrovačkom.